Naime, psiholozi visoko funkcionalnu depresiju ne prihvataju kao stručnu dijagnozu i njen status je čest predmet diskusija. Onda se moramo zapitati: šta, zapravo, ona predstavlja?
Postoje neki ljudi koji i pored toga što ne izgledaju nešto preterano dobro ili nisu imućni, imaju nešto moćno čime zrače i privlače druge ljude. To su oni ljudi koji su na nekoj žurci glavni, ljudi kojima se obraćamo za dobar savet ili pomoć.
Zamislite da se vozite balonom. U njemu se nalazite vi i sve stvari koje posedujete. Nešto polazi po zlu i počinjete ubrzano da gubite visinu. Udarićete o zemlju za manje od 10 minuta ukoliko ne pronađete brzo rešenje.
Nedostatak samopouzdanja je u neku ruku postao vrlo česta pojava, posebno kada su žene u pitanju. Ovaj osećaj bezvrednosti i negativna slika koju imamo o sebi često vuče korene iz detinjstva, a ako se zanemari, kasnije može dovesti do depresije i anksioznosti.
Savremeni brzi život pun stresa i nesigurnosti predstavlja savršen temelj za nastanak različitih tipova anksioznosti. Među njima je i visoko funkcionalna anksioznost, koja nije sasvim prihvaćena od strane stručnjaka i koja se ne nalazi u standardnim knjigama psihologije.
Verovatno svaki dan nailazite na gomilu saveta kako biti srećan. To je na neku način i razumljivo, jer svi bi voleli da budu srećni. Šta je ono što bi trebalo da učinite da budete srećni? Ostavite po strani subjektivne savete za sreću i okrenite se naučnim činjenicama.
Posle nekog vremena u vezi ili braku može se desiti da partner počne da vas "uzima zdravo za gotovo", što naravno nije dobro. Evo šta se sve dešava u tim situacijama.
Rane ili kasne (kako za koga) dvadesete su za većinu nas žena period kada još uvek verujemo u poneku bajku, a tridesete umeju da nam donesu sudar sa realnošću. Ova decenija nas često dovodi u sasvim novu dimenziju našeg života...